Našu školu će predstavljati učenici:

LITERARNO STVARALAŠTVO

- Lucija Vela, 6. razred (Šašava lopta)

ŠAŠAVA LOPTA

Lopta se vrtjela,

skakutala,

zakotrljala,

dok se jednoga dana nije u svojoj igri izgubila.

U plavi prozor uletjela,

prozorsko staklo razbila.

Dječaka iza zida poplašila,

staklo po sobi rasula.

Dječak je brzo otrčao,

i iz sobe loptu uzeo,

u stari je ormar sakrio.

Nikome i nikada nije rekao

da je njegova šašava lopta

u plavi susjedov prozor uletjela

i staklo mu po sobi rasula.

- Iva Borić, 6. razred (Ideja)

IDEJA

Najbolja ideja uvijek ti dođe

kada je najmanje očekuješ:

kada razmišljaš o nečemu,

kada na listu papira nastojiš zadaću pisati,

kada u kasnoj noći pokušavaš zaspati.

Ideje ne biraju

ni mjesto,

ni vrijeme.

Samo ti u glavu dođu

i

mislima brzo prođu.

- Marina Kvasina, 6. razred (Mjesec i zvijezde)

MJESEC I ZVIJEZDE

Zlatni Mjesec s neba gleda,

vidim ga noću usred tisuću zvijezda.

Pitam se:

• Igra li se on ikada sa zvijezdama?

• Kako provodi svoje noći?

• Hoće li i kada i njemu san na oči doći?

Ne znam odgovore na sva pitanja ova,

a i sutra ću se, zasigurno, pitati opet iznova.

NOVINARSKO STVARALAŠTVO

- Sara Tomaš, 7. razred (Utjecaj medija na razvoj stavova i vrijednosti)

U SVIJETU MEDIJA

UTJECAJ MEDIJA NA RAZVOJ STAVOVA I VRIJEDNOSTI

Mediji su neizostavni dio naših života. Pomoću novih tehnologija svakodnevno primamo velik broj različitih informacija i vijesti. S obzirom na to da smo neprestano izloženi utjecaju svih vrsta medija, potrebno je biti medijski pismen jer ćemo samo tako moći razlučiti što je dobro, a što ne iz informacija koje nam internet putem medija svakodnevno pruža.

Tehnologija se neprestano razvija. Jasno je koliko je njihov utjecaj važan za sve nas. U ne tako dalekoj prošlosti mediji su bili manje dostupni. Danas je većinom sve dostupno “online”. Stoga je potrebno razlikovati istinite i lažne poruke kojima nas mediji obasiplju. To je samo djelić stjecanja medijske pismenosti koja u 21. st. zauzima jedno od ključnih mjesta u čovjekovu obrazovanju. Internet je gotovo svima dostupan, čak se i mala djeca, bake i djedovi lako i jednostavno koriste internetom i novim tehnologijama. Ipak, mediji najviše utječu na mlade jer se oni njime i najviše služe, a to postaje veliki problem u nekontroliranim uvjetima. Osim što su u stanju nauditi fizičkom zdravlju, mogu i ozbiljno naškoditi psihičkom zdravlju.

Prije su djeca željela postati astronauti, doktori, profesori. Sada žele biti blogeri, gameri, influenceri. Prije su djeca spavala s plišanim medvjedićem, a sada zaspu s mobitelom u ruci. Prije su djeca većinu slobodnog vremena provodila vani, na igralištu, u parku, u šetnji. Danas slobodno vrijeme provode igrajući videoigrice.

Na internetu se u zadnje vrijeme pojavljuju ljudi koju imaju loš utjecaj na mlade, a oni ih idoliziraju. Danas je jako teško ostati neizložen neprimjerenim sadržajima i uopće nije čudno što se upada u takve klopke. Vjerujem da bi se mnogo problema riješilo kada bi roditelji gledali što im djeca rade na internetu, ograničili im vrijeme na računalima i društvenim mrežama.

U medijima se često poznate manekenke prikazuju u lijepom svjetlu, njihov izgled i rad jer one imaju velik utjecaj na mlade, pogotovo djevojke. Većina djevojaka želi izgledati kao one, biti mršave kao one, pa namjerno izazivaju povraćanje i gladuju. To može dovesti do teške ovisnosti (bulimija, anoreksija), a ponekad i do smrti. Utjecaj manekenki u medijima bi se trebao smanjiti iz više razloga. Najviše zbog samih njih. Mediji ih ne trebaju idealizirati. O njihovom načinu života i različitim odricanjima možemo pogledati u dostupnim dokumentarcima pojedinih manekenki. Treba naglasiti da njihov život nije lagan. Stalno su pod povećalom. Moraju paziti na ono što i koliko jedu, moraju paziti na svoj izgled. Stalno se prilagođavati novim trendovima. Upadaju u loša društva, a sve kako bi postale poznate. Naravno, postoji i problem pretilosti, ali to se sve rješava polako uz terapije i praćenje liječnika, nutricionista, a ne gladovanjem i povraćanjem.

Danas svatko na internetu može napisati bilo što, pa tako i dezinformacije i lažne vijesti. U novije vrijeme sve je češća pojava lažnih vijesti i dezinformacija u medijima. Da stvar bude još gora, neki ljudi uspiju nasjesti na takve stvari. Upravo zato ne smijemo vjerovati svemu što pročitamo i vidimo u medijima, već svakom sadržaju trebamo pristupiti kritički i provjeriti njegovu vjerodostojnost, a o tome nas uče i u školi. Trebamo istražiti tko je objavio, provjeriti impresum – o kakvom se mediju radi, tko su urednici, novinari; pregledati pišu li i drugi mediji o tome; istražiti izvore. Svjesni smo da se ponekad lažne vijesti ne pišu kako bi se nama manipuliralo, već kako bi nas zabavilo, nasmijalo. To su posebni portali koji se bave samo time i to se zna. Lažne vijesti i dezinformacije danas je lako uočiti. Ako je riječ o istinitoj informaciji, o njoj će pisati i drugi mediji. Stoga, ako vam se pri čitanju neka vijest učini upitnom, provjerite pišu li o tome i drugi mediji.

Kada nam se u ožujku i travnju 2020. dogodio lockdown, ljudi su se strogo pridržavali mjera jer su nas mediji „plašili“ kako je ta bolest smrtonosna, gora od kuge. Kad su mediji malo popustili, ljudi su zaboravili na mjere opreza. Kao posljedica svega toga, pojavile su se grupe s teorijama zavjere. Ljudi su praznovjerni, vjeruju svima i svemu, ali s nuspojavama koronavirusa se stvarno pretjeralo! Djeca se već dugi niz godina cijepe protiv različitih bolesti, i uglavnom sve dobro prođe. Dok još nije došlo cjepivo, svi smo ga nestrpljivo čekali, a kad je napokon došlo, neki se ne žele cijepiti samo zbog toga što se sad postavljaju pitanja o nuspojavama. Svaki dan čitamo objave nekompetentnih ljudi o razlozima zašto se ne cijepiti. To utječe na naše odluke. A ja njih pitam kakav to oni život žele nama – jer ovakav život mi ne želimo. Ne možemo se družiti sa svojim vršnjacima, ne možemo ići na izlete i ekskurzije, ne možemo organizirati različite svečanosti, a ne možemo ni sudjelovati u njima. Živimo u miru i blagostanju, a ništa ne možemo i ne smijemo. Kakav je to život? Ako to može riješiti cjepivo, neka se onda svi cijepe. Na cjepivu su radili znanstvenici, liječnici - to je njihov posao. Tko sam ja da se u to miješam?  Mi trebamo slušati struku. Redovito prati ruke, dezinficirati prostore, nositi maske. Svima nam je teško nositi maske, ali maske i cijepljenje su nam jedini spas. Iako ne zvuči nimalo logički, što duže budemo nosili maske, kraće ćemo ih morati nositi. Čim bi mediji počeli hvaliti i preporučivati cijepljenje, svi bismo se bez razmišljanja cijepili. Zato, dragi mediji trebamo vašu pomoć. Uključite se i utječite na razvoj stavova i vrijednosti, utječite da se život sviju nas vrati u normalu!

ŠKOLSKI LIST ČIPERKO

- Leon Nola, 8. razred